Leksikon slavenske mitologije

Isto što i Svarogovo nebo. Nalazi se u Svitogoru, ponad sedme gore u kojoj je Svarogovo prebivalište. U njemu leti ptica Alemperka sjajnih krila koja osvjetljavaju cijelu okolinu.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 97.

Najviše nebo Nava, u njemu se nalazi sedmi kat Svitave i Svarogov stan.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 74.

Zlatoperna ptica pripovjedačica vrhovnog božanstva Svaroga. Sjedi na vrhu Svjetskoga stabla, u gnijezdu na sedmom katu Svitave. Čuje i odaje misli koje se roje u glavama ljudi i bogova. Svarog joj kljun prstenuje kada obilazi svijet kako Alemperka ljudima ne bi otkrivala njegova razmišljanja. Alemperka je čuvarica starohrvatske mitologije koja je do današnji dana očuvana upravo pripovijedanjem.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 35.

Svarogova ptica, leti nad sedmim alem-nebom. Perje joj toliko svijetli da njime osvjetljava svu okolinu. Sve što je u njezinoj blizini ona razaznaje, ali uz to i izbrblja. Svarog joj je stoga uvijek kada mu je bila u pratnji prstenovao kljun, kako ne bi odavala i njegove misli.

U knjizi: „Alemperka“, str. 44–45.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 71.

Nalazi se u korijenu Svjetskoga stabla. U njemu su Crnobogov metalni zamak Temanava i Rijeka zaborava. Oko mrkih Temnavinih zidova struji, poput ognjene rijeke, plavi ognjeni plamen, simbol vječnog izgaranja.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 37.

Nalazi se u korijenu Drveta svijeta. U njemu su Crnobogov čelični zamak Temanava i Rijeka zaborava. Na dnu Crnobogova carstva valjaju se same grdosije, zmije, zmajevi, aždaje, more, jadi i bjesovi. Tamo caruju Srdžba, Krivda, Pakost, Zloba i Jal.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 97.

Nalazi se u korijenu Drveta svijeta. U njemu su Crnobogov čelični zamak Temanava i Rijeka Zaborava. Oko mrkih Temnavinih zidova struji, poput ognjene rijeke, plavi ognjeni plamen, simbol vječnog izgaranja.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 71.

Troglavov pomoćnik, nerazdruživ od Jeda. Dok Bjesovi straše ljude, Jedovi im žele oduzeti život.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 71.

Nevidljivi pomoćnik Svarogov, rastjeruje Bjesove.

U knjizi: „Jedogonja i Bjesogonja“, str. 62–63.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 71.

Sin Morane i Bijesa, ima svojstva strašne morilačke smrti i bijesa, muškoga je roda.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 71.

Stvor nastao od dijela Bjesomarova tijela, imao je ćud koja se po zloći mogla mjeriti samo sa zloćom Troglava. Opak je i prijetvoran, uvijek okružen sovama, svojim vjernim pratiljama. Jednom prigodom je pokušao ubiti Bjesomara, no ovaj ga je savladao i oslijepio oštrim kandžama.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 71.

Troglavov pomoćnik, nerazdruživ od Jeda. Dok bjesovi straše ljude, jedovi im žele oduzeti život. Protiv bjesova se bori Bjesogonja.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 37.

Crnobogovi pomoćnici, nerazdruživi od jedova. Dok bjesovi straše ljude, jedovi im žele oduzeti život.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 97.

Crnobogovi pomoćnici, nerazdruživi od jedova. Dok bjesovi straše ljude, jedovi im žele oduzeti život.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 199.

Crnobog je vladar Bezdana i sudac dušama koje su za života bile u okrilju Krivde i Nepravde. Ljudi mu iz straha prinose žrtve ili ga zazivaju da ih poštedi nesreće. Kada sudi, pojavljuje se u plamsajima plamena, u kojima i nestaje na kraju suđenja. Suradnice su mu Mržnja, Nesloga i Kavga, a dvorjanici Podvala i Laž, Krađa i Nepravda, Pakost i Zloba. Moć crpi iz Mračnog jezera i Pratame.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 35.

Za razliku od svijetlih božanstava, u carstvu podzemnoga svijeta stoluje Crnobog, Černebog, Zlebog. Poznat je i pod imenima Mrakoč, Suronja i Mrkoč. Podrijetlo mu je u pramraku, a postojbina mu je podzemni svijet mraka. Crnobog je otvoreni suparnik Svjetloboga, vječito je ispunjen gnjevom i bjesnilom, posebice prema nadzemaljskim i zemaljskim bogovima. Crnobog kao rušitelj ima i ulogu neumitnoga suca srodnih duša. K njemu stižu svi oni koji su za zemaljskoga života bili u okrilju Krivde i Nepravde, kako bi im on donio neumitnu i neumoljivu presudu. Njegova su najbliža pratnja i dvorjanici: Podvala i Laž, Krađa, Krivda i Nepravda, Pakost i Zloba. Nad njima vlada pakleno trojstvo (Mržnja, Zločin i Nesloga). Stoluje u Temnavi podignutoj u Bezdanu.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 97.

vladar Bezdana (ili Trtara). Sudac je onim dušama koje su za života bile u okrilju Krivde i Nepravde. Ljudi su mu iz straha prinosili žrtve ili ga zazivali da ih poštedi nesreće. Kada sudi, uvijek se pojavljuje u plamsajima plamena u kojima i nestaje. Suradnice su mu Mržnja, Nesloga i Kavga, a dvorjanici Podvala i Laž, Krađa i Nepravda, Pakost i Zloba. Moć crpi iz Mračnog jezera i Pratame.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 199.

Crnobog je vladar Bezdana, i suditelj svim onim dušama koje su za života bile u okrilju Krivde i Nepravde. Ljudi su mu iz straha prinosili žrtve ili ga zazivali, da ih poštedi nesreće. Kada sudi, uvijek se pojavljuje u plamsajima plamena, u kojima i nestaje. Suradnice su mu Mržnja, Nesloga i Kavga, a dvorjanici Podvala i Laž, Krađa i Nepravda, Pakost i Zloba. Moć crpi iz Mračnog Jezera i Pratame.

U knjizi: „Crnobog Troglav“, str. 56–57.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 71.

Troglavov dvojnik, sposoban poprimiti različite oblike te se tako lažno predstavljati. Križa (črta) poštene račune kako bi im se zameo svijetli trag. Ime mu je dodijelio sam Crnobog (Čert, Čort), kojemu je tašti i nadmeni Črt također brkao (črtao) putove. Poznat je i pod imenom Suronja.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 35.

Troglavov dvojnik, koji ima mogućnost poprimiti različite oblike te se tako lažno predstavljati. On križa (črta) poštene račune kako bi im se zameo svijetli trag. Ime mu je dao sam Crnobog (Čert, Čort), kome je Črt također u svojoj glupoj taštini črtao putove. Poznat je i pod imenom Suronja.

U knjizi: „Črt“, str. 58–59.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 71.

Sin Mirohrane dive Noći. Dolazi s jutrom, ljudima daje svjetlost sve do večeri.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 71.

Danica ili Večernjica, dolazi sa zalaskom sunca, kada preuzima zublju svjetla. Ona je prva i najsjajnija zvijezda na plaštu Mirohrane dive Noći. Njezino svjetlo kazuje put danjem svjetlu.

U knjizi: „Danica“, str. 24–25.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 71.

Nastali su od gornje ljuske Svarogova jajeta. Često su lijeni i obijesni u svojoj veličini. Ležaji su im zeleni pašnjaci. Imali su velike metle s kojima su meli zelene livade i čistili ih od stijenja. Hranili su se kao i ljudi, samo puno većim obrocima. Najpoznatiji su divovi Ognjen, Leđan, Snježnik, Snježana, Orjen, Klek, Triglav Svitogor, Kamenokid, Drevolom, Zmaj Ognjeni, Div-ptica te Strijelka. Zagar i Agar bili su divovi psi čuvari nebeskih dveri.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 36.

Nastali su od gornje ljuske Svarogova jajeta. Često su lijeni i obijesni u svojoj veličini. Ležaji su im zeleni pašnjaci. Imali su velike metle s kojima su meli zelene livade i čistili ih od stijenja. Hranili su se kao i ljudi, samo puno većim obrocima. Najpoznatiji divovi su Ognjen, Leđan, Snježnik, Snježana, Orjen, Klek, Triglav Svitogor, Kamenokid, Drevolom, Zmaj Ognjeni, Div-ptica, i Strijelka. Zagar i Agar su bili divovi psi čuvari nebeskih dveri.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 71–72.

Nalazi se u svitogorskoj utvrdi, u njemu obitavaju poginuli junaci. Nakon što časnom smrti poginu, vile bojovnice ih dovode u Dom junaka, na čijim vratima ih dočekuje božica Slava rogovima opojne medovine.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 97–98.

Nalazi se u Svitavi, u njemu obitavaju poginuli junaci. Nakon što časnom smrti poginu, vile bojovnice ih dovode u Dom Junaka, na čijim vratima ih dočekuje božica Slava rogovima opojne medovine.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 72.

Nalazi se u svitogorskoj utvrdi, posjeduje sjajne dvorane u kojima borave izabrani, časni uzvanici. U njemu stoluje božica Slava s vilama bojovnicama. Otamo ih na bojište šalju Svevid, Staribog Vojin i Perun. Vile na bojištu vidaju ranjene, a poginule junake odvode u Dom junaka.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 98.

Nalazi se u Svitavi, posjeduje sjajne dvorane u kojima borave izabrani, časni uzvanici. U njemu stoluje božica Slava s vilama bojovnicama. Od tamo ih na bojište šalju Svevid, Staribog Vojin i Perun. Na bojištu vidaju ranjene, a poginule junake odvode u Dom Junaka.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 72.

Svjetsko stablo pri stvaranju svijeta posadio je Svarog. Ono veže (i istodobno razdjeljuje) nebo, zemlju i podzemne prostore Bezdana. U krošnji se nalazi Nav, a iz stabla kaplje medovina kojom se pomlađuju bogovi i stanovnici Nava. Uz Svjetsko stablo nalazi se izvor Žive vode koji ozdravljuje te gajevi bogova. Do njega su i vile suđenice. Žile mu zadiru u tamno carstvo Crnoboga dopirući do pod same metalne dvore u Temnavi. Vjerovalo se kako je Svjetsko stablo jesenovo stablo (ponekad jela) te kako je ono osovina svijeta.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 37.

Svjetsko stablo pri stvaranju svijeta posadio je Svarog. Ono veže nebo, zemlju i podzemne prostore Bezdana. U njegovoj se krošnji nalazi Nav. Iz njega kaplje medovina kojom se pomlađuju bogovi i svi stanovnici Nava. To je piće bogova, ponekad bijelo, ponekad zlatno žuto. Uz njega je i izvor žive vode koji ozdravljuje, kao i gajevi bogova. Do njega su i vile suđenice. Žile mu zadiru u tamno carstvo Crnoboga dopirući do pod same željezne dvore u Temnavi. Vjerovalo se da je Drvo svijeta jesenovo stablo (ponekad jela) te kako je ono osovina svijeta.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 98.

Svjetsko stablo je pri stvaranju svijeta posadio Svarog. Ono veže nebo, zemlju i podzemne prostore Bezdana. U njegovoj se krošnji nalazi Nav. Iz njega kaplje medovina kojom se pomlađuju bogovi i svi stanovnici Nava. To je piće bogova, ponekad bijelo, ponekad zlatno-žuto Uz njega je i izvor žive vode koji ozdravljuje, kao i gajevi bogova. Do njega su i vile suđenice. Žile mu zadiru u tamno carstvo Crnoboga dopirući do pod same limene dvore u Temnavi. Vjerovalo se kako je drvo svijeta jesenovo stablo (ponekad jela) te kako je ono osovina svijeta.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 72.

Prvi muškarac kojeg je Svarog načinio od stabla hrasta (duba).

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 72.

Prema tadašnjem vjerovanju, duša se javlja kao dašak vjetra, putem značajnog šuštanja i treptanja lišća, ili putem leptira, goluba ili neke druge ptice. Vjerovali su kako duše putuju noću, ili k nebu u Nav, ili k Bezdanu, u Temnavu. Dobre duše su vrlo često ostajale u blizini kuće, u gajevima, voćnjacima i okolnim stablima.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 72–73.

često se nalazi na rubovima niskih bjelogoričnih i crnogoričnih šuma ili u šikarama, uz ograde i živice. Drvo mu je tvrdo i žilavo, a listovi mu nalikuju na hrastove, samo su znatno manji. U kasno ljeto ima plodove crvene boje. Prema starim vjerovanjima, glogovim kolcem se trajno istjeruju zle duše iz tijela nemani. Zbog svojih ljekovitih svojstava drži se za drvo zdravlja. Poznat je kao najveći zaštitnik od svih demonskih bića, pa se vrlo često ušivao u amajlije.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 200.

duh, izumitelj oranja. U starih je Prusa bio ratarsko božanstvo. Običavali su mu postavljati kipove ispod golemih hrastova. O vršidbi bi mu kip oblačili u kožu od prinesene žrtve.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 200.

Hrastovo drvo od kojega je Svarog napravio prvoga muškarca. Prema nekim predajama vjerovalo se da su svi ljudi postali od drveća te se stoga u svakom stablu nazire po jedno biće.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 98.

Noći u kojima su se prinosile žrtve bogovima nazvane sveti oganj, poznate su pod novijim nazivom Ivanjske noći, ili Ivanjski krijes. Strahujući od gnjeva bogova, ljudi su se kupanjem čistili, a ognjem i žrtvama iskupljivali pred bogovima. Taj običaj je posebice bio poznat za doba ljetnog ravnodanja, pri proslavi žetve.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 73.

Nazivan je još i Gerovit, prvotni bog razbuktjeloga proljeća, a poslije najoštriji ljuti bog mača, ratne huke i buke. Jarovit je potomak Svarožića, žena mu je Lada, boginja plodnosti, ljepote i ljubavi. U miru je predstavljen kao bog koji priprema rat. Njegova su ratnička obilježja luk i strjelica u jurišnom stavu. Ostala su mu ratnička obilježja crni trak i mač. Crni trak crna je duguljasta, trokutasta vrpca sa Svarogovom svastikom. Pod tim su stijegom odlazili u rat stari hrvatski pomorski ratnici.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 98.

Nazivan je još i Gerovit, prvotni bog razbuktalog proljeća, a kasnije najoštriji ljuti bog mača, ratne huke i buke.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 74.

Utjelovljeno izdanje iz Crnobogove svite, nerazdruživ od Bijesa. Svijet obilazi vječito gladan. Narod ga prepoznaje nadaleko i za njega govori sljedeće: “Kud jad nogom, tud i gora vene“, “Jedan jad – k’o da ih je tri stotine“, “Trista mu jada!“. Jedu je prijetnja lovac Jedogonja, a naškoditi mu zna i Bjesogonja.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 35.

Utjelovljeno izdanje iz svite Crnoboga. Uvijek je gladan kao vuk, koji obilazi svijetom. “Kud jad nogom, tud i gora vene. Jedan jad – ko da ih je tri stotine.Trista mu jada!” Nerazrudživ je od Bijesa.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 73.

Jad predstavlja utjelovljeno izjedanje. U svom obilasku svijeta osjeća neprekidnu glad. Bijes straši zemaljski svijet, dok Jad nastoji prigrabiti i koji ljudski život. Jad i Bijes nerazdvojni su, obilaze zemlju kao dva strašila. Oba su Crnobogovi pomoćnici, međusobno nerazdruživi. Njihovi su nepomirljivi neprijatelji Jedogonja i Bjesogonja (Bjesomor). Jedogonja ima oblik letećega psa, dok Bjesogonja učestalo poprima oblik vjetra i ima zadaću pomora bjesova.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 98.

Jedogonja je Svevidov leteći pas koji rastjeruje Jedove.

U knjizi: „Jedogonja i Bjesogonja“, str. 62–63.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 73.

malena šumska bića koja odlikuju veliki zubi i prodorne oči. Kada očima prostrijele putnika, on pada, a one keze zube, raspomame čeljusti i kidaju se od smijeha.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 200.

Div koji je zaratio protiv bogova, ali je u borbi pretvoren u planinu iz koje i danas teče rijeka Dobra. Dobra je desna žila diva Kleka koju je Perun pogodio svojim strijelama.

U knjizi: „Klekova sramota“, str. 50–51.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 72.

Volosov i Vlastin sin, bog koji štiti kozare. Ima kozje noge, i rogove kao i njegov otac Volos.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 73.

Svitogrov sin, Perunikin brat. U ratu bogova protiv divova Kraka je spasila Mirohrana diva Noći. Svoje pomilovanje Krak je iskupio borbom protiv Zmaja Ognjenog.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 36.

Svitogrov sin, Perunikin brat. U ratu bogova protiv divova, spasila ga je Mirohrana diva Noći. On je svoje pomilovanje iskupio borbom protiv zmaja ognjenog.

U knjizi: „Krakov spas; Krak zmajomorac“, str. 52–55.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 72.

Dobri duhovi koji žive u poljima i ima ih uz svako selo. Bore se protiv zloduha. Krijesnici zloduhe čekaju na raskrižjima. Zadržavaju ih sve do prvih pijetlova, a zatim se hvataju u koštac sa zlodusima. U pravilu su jači od zloduha i redovito ih svladavaju.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 98.

dobri duhovi koji žive u poljima i ima ih uz svako selo. Bore se protiv zloduha. Krijesnici zloduhe sačekuju na raskrižjima. Zadržavaju ih sve do prvih pijetlova, a zatim se hvataju u koštac sa zlodusima. U pravilu su jači od zloduha i redovito ih svladavaju.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 200.

nevidljiva bića od kojih se po poljima vide samo plamičci njihovih svjetiljaka i čuju zvukovi lanaca koje vuku za sobom. Mernek i Inđeler su dva krivomjera koja se često spominju u narodnim predajama.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 200.

Krug iz kojega niti jedno demonsko biće ne može izaći.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 73.

Božica plodnosti, ljubavi i ljepote, žena boga Jarovita.

U knjizi: „Jarovita sprema Lada“, str. 38–39.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 73.

Patuljcima vladaju kraljevi. Lakatbrade Pedaljmuža je poznati kralj patuljaka. Nadaren je duhovnim moćima, koje mu daju snagu nadmoćnih sila. Nadnaravne sile mu omogućuju glogov štapić ili vilaste kopljice. Ne smije ga se dotaći, ili uhvatiti za bradu – jer tada gubi svaku moć.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 73–74.

Leđanova je navada lediti sve što životom buja. Vladar je ledenoga carstva koje širi zimi, a gubi s proljećem. Neprijatelj je ljudima i zemlji. Živi u Leđan-gradu, gdje i danas prijateljuje s Moranom. Nastoji zemlju pokoriti vječnom zimom i hladnim ledom. Zaljubio se u Strijelku do te mjere da je zaratio s divom Svitogorom, Strijelkinim ocem, i u sukobu ga usmrtio.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 36.

Nesmiljeni silnik, neprijatelj ljudima i zemlji. Živi u Leđan- gradu, gdje i danas prijateljuje s Moranom. Nastoji zemlju pokoriti vječnom zimom i hladnim ledom.

U knjizi: „Div Leđan“, str. 66–67.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 72.

kći Orlujskoga kralja. Živjela je na strmoj hridi čuvajući travu života i njezin rujni cvijet.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 200.

drži se drvom mudrosti. Djevojke su ljeskine grančice zaticale u kosu kao zaštitu od uroka.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 200.

Prva žena koju je Vida načinila od stabla lipe.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 73.

Lipovo drvo od kojega je Vida izmodelirala prvu ženu i udahnula joj dah života.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 99.

Ljutice su osvetnice. Srdžba ih goni stalnim nemirom, sve dok ih izrečena Kletva ne pozove na osvetu. U njihovu djelokrugu su Prokletstvo i Kletva, nepoštivanje starijih, neposlušnost, umorstvo, ubojstvo. Kada se odluče nekoga mučiti, muče ga do bezumlja.

U knjizi: „Ljutice“, str. 64–65.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 73.

Ulaz u Bezdan zavijen gustom maglom.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 73.

Dobri patuljci, ljube mlade djevice za kojima neobično čeznu. Noću plešu na šumskim livadama ili kraj voda u sjaju mjesečine. Stanuju po brežuljcima. Pravi su mudrijaši i lukavci. Prema ljudima su najčešće dobroćudni. Imaju svoga kralja i kraljicu. Čuvari su kućnih ognjišta. Među dobre patuljke spadaju i maleni, sasvim sitni patuljci zvani krasnoludki.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 99.

Dobri patuljci, ljube mlade djevice za kojima neobično čeznu. Noću plešu na šumskim livadama ili kraj voda u sjaju mjesečine. Stanuju po brežuljcima. Pravi su mudrijaši i lukavci. Ako ih se ne dira – prema ljudima su dobroćudni. Imaju svoga kralja i kraljicu. Čuvari su kućnih ognjišta. Među dobre patuljke spadaju i maleni, sasvim sitni patuljčići zvani krasnoludki.

U knjizi: „Maljići bježe iz Bezdana“, str. 68–70.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 74.

Majstori kovačkog zanata. Kovačnice su im prostrane i uvijek u pogonu. Bave se ljekarenjem, glazbom i drugim vještinama, ali samo toliko dugo dok ih nitko u radu ne ometa. Ako brijeg zauzmu rudari ili ljudi, maljuzi se sele tamo gdje ljudska noga nije još nikada zakoračila.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 74.

vila kojoj je Zlomir ukrao ruho za vrijeme njezina usamljeničkog kupanja na jezeru. Bez ruha je izgubila vilinsku moć, mladost i snagu.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 200.

Vjerna je pratilja Crnoboga Morana (Mora, Morena, Marzana), zla boginja zime i hladnoće koja predstavlja zatorne sile zimske prirode. Njezina je snaga najjača za zimskoga doba kada se pojavljuje u liku zle žene koja juri na metli kao Ježi-baba, Jaga- baba, Baba-Ruga, Baba-Roga. U ostalim godišnjim dobima zna se pojavljivati u obliku mlade, ali pohlepne i pohotne žene koja se noću uvlači pod kućne krovove kako bi izjedala slabiće (posebice duhovno slabu djecu i momke). Još i danas mnogi vjeruju kako Morana noću napada svoje izabranike te ih u snovima tišti i zaustavlja im disanje. Poznata je i kao svadljivica te kao zagovornica izdaje i osvete.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 99.

Nazivana je još Mrzlina, Morena, Baba Roga, Baba Jaga, Baba Zima. Ljeti je lijepa djevojka koja traži nemoćne i nejake žrtve, koje će otimati zimi. Suradnica je Crnoboga Troglava. Stanuje u Bezdanu u Morin domu. Predstavlja zatorne sile zimske prirode.

U knjizi: „Morana“, str. 60–61.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 73.

naziva se još Mrzlina, Morena, Morana, Baba Jaga, Baba Zima. Ljeti je lijepa djevojka koja traži nemoćne i nejake žrtve koje će otimati zimi. Suradnica je Crnoboga Troglava. Stanuje u Bezdanu u Morin domu. Predstavlja zatorne sile zimske prirode.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 199.

Pomoćnici Leđanovi što zemlji donose mraz i hladnoću.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 73.

Perunova sestrica, pomaže mu u bitkama.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 74.

Svekoliko carstvo Svarogovo, uzraslo na krošnji Svjetskog stabla. U njemu se nalaze Svitava, Zarovo, Perunovi dvori te gajevi bogova.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 37.

Nav je mjesto na kojemu su obitavala svijetla božanstva. Nalazi se u krošnji Drveta svijeta.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 99.

carstvo boga Svaroga, uzraslo na krošnji Drva Svijeta. U njemu se nalazi Svitava, Zarovo, Perunovi dvori te gajevi bogova. U Navu obitavaju dobri bogovi koji nastoje pomoći ljudima i unijeti red u zemaljski svijet.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 201.

Svekoliko carstvo Svarogovo, uzraslo na krošnji Drveta Svijeta. U njemu se nalazi Svitava, Zarovo, Perunovi dvori, te gajevi bogova.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 73.

Noćna diva Mirohrana nije podzemno biće. Nakon večernjeg sutona ona raskriljuje tamu svojim zvjezdanim plaštom. Vozi se u dvoprežnim ili četveroprežnim kolima. Divovskog je roda i podrijetla. Ona je majka svijetlog Dana. Noć i Dan gospodari su vremena. Čim Dan svanjuje, Mirohrana Diva nestaje s noćnog neba.

U knjizi: „Noćna diva Mirohrana“, str. 22–23.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 73.

trava kojoj nitko ne može odoljeti, stoga ima iznimnu moć. U narodu je poznata i kao macina trava ili valerijana.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 201.

Najstariji među ognjenim divovima. Njegovo ime označuje elementarnu silu ognja i sve njegove dobre i zle učinke. Ostali ognjeni divovi ne utjelovljuju ognjišnu, već požarnu vatru.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 36.

Najstariji među ognjenim divovima. Njegovo ime označuje elementarnu silu ognja i sve njegove dobre i zle učinke. Ostali ognjeni divovi ne utjelovljuju ognjišnu, već požarnu vatru.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 72.

vilinsko ruho bez kojeg vile gube moć.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 202.

kralj zemlje orlova koja je odijeljena nevidljivom međom od ostalog svijeta.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 202.

pojavljuje se u obliku čovjeka, ali je velik kao hrast, nalazi se uz vodu u mlinovima i po pustim mjestima.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 202.

povezuje ga se s mitskim Paklenjakom (Pokola) koji je u trojstvu s Perunom i Potrimbom bio vrhovno božanstvo (Perun je bog gromovnik, Potrimba bog žetve, a Pokola, Paklenjak zloduh podzemlja). Živio je u udubini svetog duba, imao je žarovito lice i rasplamsale vlasi. Pred njim su stajale tri lubanje: čovječja, konjska i bikovska.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 202.

Nastali su od sitnih komadića donje ljuske Svarogova jajeta. Imali su nesrazmjerno veliku glavu, prćasti nos i krive noge. Kod nekih su krive i ruke, nos im je velik i mesnat, trup kratak, brada velika, oči malene, usta golema, zubi kljovasti, a lice staro i naborano. U rukama imaju koplje, srp i čekić, ili pak nose na ramenu koje rudarsko oruđe.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 73.

Bog groma i munja, potomak boga Svaroga i žene mu Vide. Perun ima vatrena kola, dar Svarogov, kojima obilazi svijet i unosi red, pravdu i pravičnu osvetu. Naoružan je gromovima, munjama i vatrenim strijelama. Osvetnik je krive zakletve. Vlada zemaljskim nebom, zemljom, zrakom i oblacima. Naziva se još Daždbog, Plivinik, Strilbog, Porin.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 37.

Bog gromovnika, vlada zemaljskim nebom, zemljom, zrakom i oblacima. Nazivan je još Daždbog, Plivnik, Strilbog, Porin. Kao najstariji Svarogov i Vidin sin naoružan je gromovima, munjama i vatrenim strijelama. Oženio je divku Peruniku s kojom je imao potomke. Perunika je kao uzorna družica bila zaštitnica braka te je ljudske poroke, kao i Perun, teško kažnjavala. Njihovi potomci nazivani su perunovi ili perunovići. Perun je imao brojne uloge: zaštitnik je ljudi i darivatelj zemlje, krotitelj je oluja na moru, zaštitnik brodara i poljodjelaca (tada ga nazivaju Plivnik), zaštitnik je doma i ljudi, bog je rada i pravde, jamac je mira (i međunarodnoga prava), časti i vjere, zaštitnik je naroda i čuvar međaša, ratnik je i osvetnik pravde i vjerolomstva, kao i krive zakletve.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 99.

bog gromovnik, vlada zemaljskim nebom, zemljom, zrakom i oblacima. Nazivan je još Daždbog, Strilbog, Porin. Naoružan je gromovima, munjama i vatrenim strijelama. Osvetnik je krive zakletve.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 202.

Bog gromovnika, vlada zemaljskim nebom, zemljom, zrakom i oblacima. Nazivan je još Daždbog, Plivinik, Strilbog, Porin. Naoružan je gromovima, munjama i vatrenim strijelama. Osvetnik je krive zakletve.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 74.

Poznata je u svojoj mladosti pod imenom Strijelka. Kćer diva Svitogora, sestra diva Kraka, kasnije žena boga Peruna. Zaštitnica zemlje.

U knjizi: „Perunika (Strijelka)“, str. 16–19.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 72.

Zidine mu dopiru do petoga kata Svarogove utvrde. U njemu, na vrletnim liticama, obitavaju Perun i njegova družica Perunika. Iza Perunovih dvora steru se dvorovi Zarova i ostalih gradina svitogorskih dvorova.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 99.

ptica koja kukuriječe samo kada ugleda svijetlo. Učinkovit je u borbi protiv vukodlaka koji zaziru od njegova javljanja i najave dolaske dana. Nazivi za njega su još oroz, kokot i pijevac.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 202.

Prijezda i Pojezda su zvijezde koje prate zvijezdu Danicu i pomažu joj Danu osvjetljavati put.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 74.

mjesta okupljanja različitih nemani – vještica, vilenjaka i vukodlaka.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 203.

Vila suđenica koja određuje dan rođenja.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 76.

vodene vile u koje se pretvaraju duše svojevoljnih utopljenica. Žive u vodenim dubinama u skupinama po tri, sedam, devet ili jedanaest. Zimi rijetko izlaze na površinu vode. Ljeti borave u krošnjama, a noću plešu na čistinama, posebno u noći mladog mjeseca. Gdje su plesale ostaje krug spaljene trave koji nikada više ne ozeleni. Smijeh im je poguban za one koji ga čuju, posebno za muškarce. Njihova godišnja proslava je nakon Duhova kada izmamljene proljećem napuštaju vodena obitavališta. Prema drevnom običaju, čast im se odaje povezivanjem grana raznobojnim krpicama.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 203.

Volosov i Vlastin sin, bog koji štiti ovčare. Ima ovčje noge, i rogove kao i njegov otac Volos.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 74.

Božica bojne smjelosti, časti, slave i pobjede. Utjelovljuje ponos, nadmoćnost, čast, slavlje i kult pobjede u zemaljskom i zagrobnom životu.

U knjizi: „Slava“, str. 42–43.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 74.

Divovi koji zemlji snijegom donose odmor. Dom im je u gradu Snježanu, a pomoćnici su im snjegovići. Veliki su prijatelji Zemlje.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 37.

Divovi koji zemlji snijegom donose odmor. Dom im je bio u gradu Snježanu, a pomoćnici su im se nazivali snjegovići. Oni su veliki prijatelji zemlje.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 72.

ptica koja najbolje vidi noću. Baba Roga se pretvara u sovu kada se sakriva od ljudskoga pogleda ili kada želi brže letjela svijetom.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 203.

Vila suđenica koja pri rođenju daruje sreću.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 76.

Jedan od svarožića, otac i bog vjetra, zaštitnik bojnika. Najviše je zazivan od mlinara i lađara kako bi im udijelio povoljan ili blag vjetar. U davna doba vjetrovi su bili ne samo zazivani, već i obožavani.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 99–100.

Otac i bog vjetra, zaštitnik bojnika. Najviše je zazivan od mlinara i lađara, kako bi im udijelio povolja ili blag vjetar. Vjetrovi su bili ne samo zazivani, već i obožavani.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 74.

Bog svjetla i neba, stvoritelj cijeloga svijeta. Stoluje u Svitavi, navskoj tvrđavi podignutoj u krošnji Svjetskoga stabla. Sa ženom Vidom stvorio je brojno potomstvo. U njegovoj je pratnji Alemperka, ptica pričalica i brbljivica.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 36.

Vrhovno je svijetlo božanstvo Svarog (Staribog, Stari Vid, Višnji, Prabog, Praotac, u Bugara – Svaro, Uran, indijski Varuna, iranski Zaruana, grčki Uranos, latinski Uranus, tj. Coleum). On je najmoćniji i najsilniji bog, praotac je svih bogova i vječna je svjetlost. Stolovao je na prijestolju vječnosti, u najvišim nebeskim dvorima (Vidovi dvori prasvjetlosti ili Svantedveri). Svarog ima tri osnovne funkcije: on je tvorac, vrhovni sudac i vječni putnik te svevid i sveznadar.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 100.

prabog, Staribog, Stari Vid, Svarun. On je Praotac i Tvorac. Stanuje na sedmom, najvišem nebu te je nazivan i Višnjibog. Vrhovni bog svih bogova dobra.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 203.

Prabog, Staribog, Stari Vid, Svarun. On je Praotac i Tvorac. Stanuje na sedmom, najvišem nebu te je nazivan i Višnjibog.

U knjizi: „Svarog se budi“, str. 6–8.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 75.

Jaje u kojemu je Svarog spavao stoljetni san. Nakon Svarogova buđenja od gornje ljuske jajeta nastali su divovi, a od donje ljuske patuljci.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 75.

Svarožići su Svarogovi i Vidini potomci. Najpoznatiji su Svarogovi potomci Perun, Stribor, Svevid i Tatomir. Svarožići se još nazivaju i svarozi ili svarunovi.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 100.

oganj koji se pali na Svevidov dan od različite suvadi i iverja. To je Božji oganj koji će se sam roditi mlad i nov. Njime se potpaljuje vatra koja čitavu godinu gori na kućnom ognjištu. Sveti oganj se ne smije prenositi u tuđu kuću, jer bi se time razgnjevili kućni duhovi i ognjeni bog Ognjan. Stoga se čak i smrću kažnjavao onaj koji bi ga se usudio odnijeti.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 204.

Blagi bog nebeskoga kruga i blagoga Sunčeva svjetla koje oživljuje prirodu. Ljubimac je oca Svaroga. Nazivali su ga i Vid, Vido, Sutvid, Jaki Vid, Jakibog, Svanimir. Svevid je poznat kao Sunčevo božanstvo te se uz njega vežu pridjevi - blistavi, sjajni, presvijetli. On je najmlađi Svarogov potomak koji u svom odrastanju prolazi kroz inkarnacije. Od mladoga Svevica s odmakom godine prema ljetu, postaje Zoran i Jaki Vid i kao takav postaje dovoljno snažan mladi nebeski bog, za provođenje Svarogovih naredbi. Posvećen mu je jasen. Predstavnik je čiste pravde i plodnosti. Najljepši je i najsvjetliji bog svih božanstava. Kako je predstavnik i nosilac svjetlosti, vječito je mlad i pomlađen kao rujno proljetno jutro. U neprekidnom je sukobu s Črtom (Suronjom), mračnim božanstvom iz roda Crnoboga.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 100.

blagi bog nebeskog kruga i blagog sunčanog svjetla koje oživljuje prirodu. Ljubimac je oca Svaroga. Nazivali su ga i Vid, Vido, Sutvid, Jaki Vid, Jakibog, Svanimir. Svevidov kip sastoji se od stupa sastavljena od tri dijela: gornji dio predstavlja Nav s bogovima, donji dio Bezdan s Črtom, a srednji dio svijet s ljudima. Svevid ima četiri glave kojima gleda na sve strane svijeta, u ruci drži rog obilja, a za pojasom mu se nalazi mač. Uz njega je njegov vjerni konj poznat kao Krilas, konj gatalac. U samom podnožju nalazi se šesteroruka neman koja pridržava stup.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 203–204.

Blagi bog nebeskog kruga i blagog sunčanog svjetla, koje oživljuje prirodu. Ljubimac je oca Svaroga. Nazivali su ga i Vid, Vido, Sutvid, Jaki Vid, Jakibog, Svanimir.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 74.

dan u kojemu je noć najkraća, a dan najdulji u godini (21. lipnja). To je dan radosti i uživanja u kojem se pri obrednoj svečanosti u kojoj se slavi bog hranitelj pali sveti oganj. Svevidu se na Svetom Ognju prvo prinose snopove s najbogatijim klasovima žita, a potom i domaće životinje.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 204.

Nalazi se u Navu, na krošnji Svjetskog stabla. Podignuta je na leđima poginulog diva Svitogora. Ima sedam katova koji se uzdižu kroz sedam nebesa. Na sedmom je nebu Svarogov dom.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 37.

Obitavalište Vide i Svaroga, Svarožića i drugih bogova. Nalazi se u Navu, na krošnji Drveta svijeta. Podignuta je na leđima poginulog diva Svitogora. Ima sedam katova, koji se udižu kroz sedam nebesa. Na sedmom nebu je Svarogov dom.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 75.

Svitava (Svjetligrad) grad je mladoga Svevida koji nadaleko svijetli i rasvjetljuje zrakama žive svjetlosti. U njemu sjedi pobjednik svjetla – mladi Svevid.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 100.

Svitogor je bio div divova. Imao je i djecu, Peruniku i Kraka. Iako je bio jači i od Ognjana i od Leđana, Leđan ga je kukavički ubio s leđa. Na leđima mrtvog Svitogora sazidana je Svitava. Svitogorci pokreću povoljne jutarnje vjetrove i svijetle, rumene ili zlaćane oblake. Svitogorski divovi s bogovima su povezani krvnim bratstvom.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 37.

Svitogor je bio div divova. Imao je i djecu, Peruniku i Kraka. Iako je bio jači i od Ognjana i od Leđana, Leđan ga je kukavički ubio s leđa. Na leđima mrtvog Svitogora sazidana je Svitava. Mišljalo se za povoljne jutarnje vjetrove, kao i za svijetle, rumene ili zlaćane oblake kako ih pokreću Svitogorci. Svitogorski divovi su s bogovima bili povezani krvnim bratstvom.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 72.

Svitogor je grad bogova svjetla, božica i njihovih miljenika. Na čelu je Svitogora Svarog, vrhovnik ostalih bogova. Između Svitogora i ovoga svijeta zjapi pusti bezdan, označena bijelim danom i mrklom noći. Svarogova kula uzdiže se kroz sedam neba na sedam katova. Svaki kat ima jedna vrata, svaka vrata otvara samo jedan ključ. Sedmo nebo najviše je, označava vrhunac blaženstva i osobne Svarogove odaje. Iz Svitogora vode dvoja vrata u svijet. Jutarnja vrata nazivaju se jutrenja i nalaze se na istoku Svitogora. Na njih sviće zora i na njih ishode danje svjetlonoše. Čuvar im je žuti hrt Karaman, umiljati, vrli pas danjega neba. Karaman je pasoglavac, božanski div, majka mu je nebeska kuja Zarama. Večernja vrata vode u pusti svijet tamne noći. Ona se rasklapaju noću pri sutonu i nalaze se na zapadu Svitogora. Na njih ishode noćne lučonoše. Čuvar im je vrani garov pasoglavac Zagar ili Ogar. I Zagar je božanski div, majka mu je, kao i Karamanu, nebeska kuja Zarama.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 100–101.

životinja koja postaje od starog soma ili zmije. Leti kao debela zmija, najčešće prema oblaku koji mu je zamjena za konja. Riga vatru, stvara jak vjetar i ima dug rep. Kada se Šarkanj spusti iz oblaka, postane čovjekom. U nekim legendama na Šarkanju jaši Gromovnik.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 204.

Tatomir je bog Mjeseca. Kao beba iskrao se iz zipke i ukrao Moranin crni biser. Ona ga je kaznila tako što mu je dušu rastrgala na dijelove. Iako mu je Svarog uspio sve dijelove ponovno vratiti u cjelinu, Tatomir nikada ne nalazi mir sa sobom i sa svojim željama.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 101.

Tatomir je bog Mjeseca. Kao beba se iskrao iz zipke i ukrao Moranin crni biser. Ona ga je kaznila tako da mu je dušu rastragala na dijelove. Iako mu je Svarog uspio sve dijelove duše ponovno vratiti u cjelinu, Tatomir nikada ne nalazi mir sa sobom i sa svojim željama.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 74–75.

Crnobogova mračna utvrda smještena u Bezdanu pod korijenom Svjetskoga stabla. Njezini su zidovi metalni.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 37.

Temnava je Crnobogov čelični zamak koji se nalazi u Bezdanu, u korijenu Drveta svijeta. Uz Temnavu teče Rijeka zaborava. Oko mrkih Temnavinih zidova struji, poput ognjene rijeke, plavi ognjeni plamen, simbol vječnoga izgaranja.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 101.

bog vršidbe, voda i ribarstva (Potrimba, Prvin). Sunčano božanstvo u proljetnom jednakonoćju u Hrvata. Oko glave je ovjenčan klasjem, osobito kada se prikazuje u liku Triglava. Posvećene su mu riba i zmija.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 204.

Živi na izlazu iz podzemnog svijeta, uz mutno jezero. Zmijolika neman s tri glave pazi da onaj tko dođe u carstvo Crnoboga u pratnji Noćnog Jahača, nikad više iz njega ne izađe. Postao je od zmaja koji je glad zasitio zmijom.

U knjizi: „Crnobog Troglav“, str. 56–57.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 75.

Volosov i Vlastin sin, bog koji štiti govedare. Ima noge mladog vola i rogove (kao i njegov otac Volos).

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 75.

zeleni vilenjak, zeleni čovjek, obrastao mahovinom, živi na dnu riječnoga vira privezan lancima.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 205.

Svarogova žena, zaštitnica vjerenika i bračne sloge. Svarog ju je nazivao Boženom i Prijom, poznata je i pod imenom Višnje koja sjedi s prstenom u desnici uz bok starom Vidu.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 101.

Svarogova žena, zaštitnica vjerenika i bračne sloge. Svarog je naziva Boženom i Prijom, poznata je i pod imenom Višnje koja sjedi s prstenom u desnici uz bok starome Vidu.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 205.

Svarogova žena, zaštitnica vjerenika i bračne sloge. Svarog ju je nazivao Boženom i Prijom, poznata je i pod imenom Višnje koja sjedi s prstenom u desnici uz bok starome Vidu.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 75.

Lijepe, mlade djevojke, odjevene u bijelo i plavo ruho koje im leprša kao veo (vilin veo). Neke imaju i krila. Kosa im je zlatna i u njoj je tajna vilinskoga života. Iščupa li im se i jedna vlas, vile gube vilinsku moć i umiru. Glas im je čaroban, a oči im sijevaju zrakama svjetla. Posrednice su između ljudi i bogova. Straše ih preokrenute košulje.

Citirati: Horvat, Jasna (2023). Perunika. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 37.

Lijepe, mlade djevojke odjevene u bijelo i plavo ruho koje im leprša kao veo. To je vilin veo. Neke imaju i krila. Kosa im je zlatna i u njoj je tajna njihova života. Iščupa li im se i jedna vlas, one gube vilinsku moć i umiru. Glas im je čaroban, a oči im sijevaju zrakama svjetla. Posrednice su između ljudi i bogova. Straše ih preokrenute košulje.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 101.

Lijepe, mlade djevojke, odjevene u bijelo i plavo ruho, koje im leprša kao veo. To je vilin veo. Neke imaju i krila. Kosa im je zlatna, i u njoj je tajna njihova života. Iščupa li im se i jedna vlas, one gube vilinsku moć i umiru. Glas im je čaroban, a oči im sijevaju zrakama svjetla. Posrednice su između ljudi i bogova. Straše ih preokrenute košulje.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 75.

Vile bojovnice obitavaju u Domu slave, a po nalogu Svevida, Svaroga i Peruna pomažu na bojišnicama. Najpoznatije su Vojislava, Stanislava, Radoslava, Borislava, Gordana i ostale ratnice. Neprijateljima lome koplja i mačeve u komade, odvraćaju im strijele od cilja. Po bojištima biraju muževe i momke, najhrabrije junake. Izabranike postavljaju na konje i predvode ih u dvore staroga Vojina.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 101.

Vile bojovnice obitavaju u Domu Slave, a po nalogu Svevida, Svaroga i Peruna pomažu na bojišnicama. Najpoznatije su: Vojislava, Stanislava, Radoslava, Borislava, Gordana i ostale ratnice. Neprijateljima lome koplja i mačeve u komade, odvraćaju im strijele od cilja. Po bojištima biraju muževe i momke, najhrabrije junake. Izabranike postavljaju na konje i predvode ih u dvore Staroga Vojina.

U knjizi: „Vile bojovnice“, str. 36–37.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 75.

Nastanjaju oblake, u vezi su sa suncem, mjesecem i zvijezdama. Njima se pribrajaju vile zlatokrile i vile lakokrile. Služe bogu Perunu, skupljajući oblake, proizvodeći vjetar, čuvajući od tuče i grada.

U knjizi: „Vile oblakinje“, str. 30–31.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 75.

Žive u gorama i planinama, zalaze u pećine i lebde oko svoga planinskoga svijeta, jamče mu sreću, čuvaju junacima stražu. Poznate su vile planinke vila Velebita, vila s Urvine, bosanska vila, Alpinka, vila Zagorkinja, vila Prigorkinja, biokovska vila.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 101.

Žive u gorama i planinama, zalaze u pećine i lebde oko svoga planinskog svijeta, jamče mu sreću, čuvaju junacima stražu. Poznate vile planinke su vila Velebita, Vila s Urvine, Bosanska vila, Alpinka, Vila Zagorkinja, Vila Prigorkinja, Biokovska vila.

U knjizi: „Vile planinke“, str. 34–35.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 75.

Poznate su i pod nazivom Usude i Sudije. Pohode ljude pri rođenju kako bi im izrekle sudbinu. Najpoznatije su Rođenica, Sreća i Zlosreća. Rođenica određuje dan rođenja, Sreća pri rođenju daruje sreću, a Zlosreća izriče dan smrti i odlaska s ovoga svijeta.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 101.

Poznate su i pod nazivom Usude i Sudije. Pohode ljude pri rođenju kako bi im izrekle sudbinu. Najpoznatije su Rođenica, Sreća i Zlosreća.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 76.

Šumske vile su najstarijeg podrijetla. One nose zdravlje i lijek. Plešu za Ivanjdan i pomlađuje one koji im se pridruže. Žive u biljkama i stablima. Po njima nose i imena. Ako stablo ili biljka uvene, s njom se gasi i život vile koja ga je nastanjala.

U knjizi: „Šumske vile“, str. 28–29.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 75.

Vodene vile žive po jezerima, morima i rijekama. Morske vile žive u moru i nazivaju se sirene. Katkada se pretvaraju u labuda i imaju žensko tijelo, a labuđe noge, katkada u ribe, te imaju riblji rep. U srodstvu su s oblakinjama. Koliko je izvora – toliko je i vila. Voda od izvora je ljekovita “vilina vodica”.

U knjizi: „Vodene i morske vile“, str. 32–33.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 75–76.

Mitološko biće koje nastanjuje nedostupne i nepoznate predjele, obdareno moćnim i ubojitim rogom. Izgledom nalikuje i na jelena i konja.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 102.

Žena Volosova - zaštitnica kućnog mira.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 76.

Vodan je bog svih voda, nastanjuje morske i riječne dubine. Potomci su mu vodene i morske vile. Njegov je nasljednik u kršćanskom razdoblju vjerovanja sveti Nikola, zaštitnik pomoraca i brodara.

Citirati: Horvat, Jasna (2021). Ars Igrum. Osijek: Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, str. 102.

zao vodeni duh, gospodar voda i vodenih vila. Optočen je vodenim lišajevima. Umjesto ruku ima grane, a umjesto kose na glavi mu rastu crveno-smeđa vlakna nalik na sitno žilje. Ondje gdje mu se dotiču s tijelom, lijepe se uz široka i jaka pleća. Žarkocrvene oči obrubljene su mu širokim kolutovima. Boji se bijeloga luka, a može sviralom dozvati kišu. Nazivaju ga još Vodenjak, Atermant, Vodeni čovjek i Vodboj. Vodenih duhova ima mnogo, ali je samo jedan njihov kralj, Vodan. On živi u staklenom dvorcu pod vodom i tamo mu služe oni koji su odvučeni na dno.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 205.

Zaštitnik pastira, stada i ratara. Vrlo stari bog, često spominjan kao jednook. Poznat je i pod imenom Belbog.

U knjizi: „Volos“, str. 20–21.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 76.

vukodlacima postaju zli stvorovi nakon smrti ako im grob nije proboden glogovim kolcem užgana vrha. Vukodlakom mogu postati i živi ljudi kada se za vrijeme sna opašu remenom. Tada napuštaju svoje tijelo i posvećuju se lovu na ljude i životinje. Vukodlaka se može svladati glogovim kolcem ili uz pomoć krijesnika. Strahuje od crnoga vranca bez biljega (lise), kao i od pijetlova pjeva. Ako ga se svlada nakon kukurikanja prvih pijetlova, može se dogoditi da se svladana vukodlakova duša više ne može vratiti u tijelo. Tada ljudi nalaze vukodlakovo tijelo mrtvo u postelji.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 205.

iako nisu poznavali pismo, stari su narodi do pojave kršćanstva gatali znakovima urezanim u štapiće. Brojanje im je bilo iznimno važno.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 205.

Zli patuljci, vrlo su zlobni i podmukli. Prave su nakazice, štetonosni su i osvetoljubivi. Njihovo je carstvo u Bezdanu. Gramze za djevojčicama i malom djecom. Noću otimaju iz kolijevki male dječake i lijepe djevojčice, a umjesto njih ostavljaju svoja nakazna stvorenja. Ne podnose stasiti i jaki ljudski rod.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 74.

Vila suđenica koja izriče dan smrti i odlaska s ovog svijeta.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 76.

Medohrana svjetlonoša, božica mira, sloge i zaštitnica jutarnjega rada. Zora je boginja neviđene ljepote. Svake jeseni otima je Troglav, odvodeći je prvo u Magleno, a potom u Bezdan. S proljećem je oslobađa Svevid, i s njom se svakoga ljeta iznova ženi.

U knjizi: „Zora“, str. 26–27.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 76.

božica života, daruje život, rodnost i plodnost. U okviru Živinih životnih radova bile su još pjesma, svirka i glazba, jer Živa je vedra, bodri i oživljava u tuzi i radosti. Živi su se utjecale nerodilje kako bi izmolile roda i ploda. Nazivana je i Donjom Gospom. Oprečna je Morani, koja oduzima život.

Citirati: Horvat, Jasna (2009). Krijesnici – dobri kućni duhovi. Zagreb: Algoritam, str. 206.

Bogovi života, dolaze uvijek zajedno, daruju život, rodnost i plodnost. U okviru Živinih životnih radova, bila je još pjesma, svirka i glazba, jer Živa vedra, bodri i oživljava u tuzi i radosti. Živi su se utjecale nerodilje, kako bi izmolile roda i ploda. Nazivana je i Donjom Gospom. Oprečna je Morani, koja oduzima život.

U knjizi: „Živa“, str. 40–41.

Citirati: Horvat, Jasna (2005). Alemperkina kazivanja. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 76.