AZ, Naklada Ljevak, 2020., str. 201.

Današnje slovo Z ima podrijetlo u semitskom ZAI. U grčkome se znak nazivao ZETA i rabio se za pisanje glasa Z. Slike znaka ZAI, odnosno ZETA na neki način su se križale sa slikama znaka JOD, tj. JOTA. Na izvjestan je način slovo JOD svoju sliku posudilo grčkom ZETA, a ZAIN grčkom JOTA. Prijelazni oblici ovih slova ustalili su se njihovim prihvaćanjem u latinskom pismu gdje im se definirao način pisanja i izgovor.

U glagoljici, slovo Z označuje zemlju, zauzima pola rozete (pola svijeta), i sugerira polovicu svijeta. Slovo Z posjeduje dodatni element koji izlazi iz inicijalnog kruga rozete. Ovim izdvojenim krakom označuje se Zemlja kao astronomsko tijelo.

Slovo Z svojim oblikom sudjeluje u pripovijedanju o postanku svijeta: od četiri elementa: zrak (duh), voda, vatra i zemlja, prva su tri stvorena prvoga dana stvaranja. U trećem je danu Bog stvorio četvrti element, zemlju u smislu kopna.

Devetka je broj koji simbolizira snagu duha, mudrost, znanje i duhovnu zrelost. U kršćanstvu je o broju devet pisao sv. Pavao Korinćanima (1 Kor 12,7–11), spominjući devet darova duha, ali i Grgur Veliki, kada je razlagao simboliku izgubljene drahme (Lk 15,8).

Slovo Z je dvadeset deveto slovo hrvatske abecede. Označava zvučni alveolarni frikativni suglasnik. U matematici označuje treću nepoznanicu (uz X i Y).