
Ogledno poglavlje romana Alikvot http://www.algoritam.hr/
ISBN: 9789533166896
http://www.matica.hr/kolo/444/Intrigantan%20roman%20vi%C5%A1estrukih%20zavr%C5%A1etaka%20/
POGOVOR ANITE PETI-STANTIĆ
Život kao neprekinuta igra
Alikvot Jasne Horvat, književnice i znanstvenice, renesansne autorice u vječnoj potrazi za znanjem, saznavanjem i otkrivanjem nepoznatog na presjecištu prošlosti i sadašnjosti na mnogo je načina slojevit roman koji svojom unutrašnjom organizacijom provocira brojna, uvelike i divergentna čitanja. Plejada likova okupljena je oko onih za koje nam se čini da
žive u sadašnjosti i onih za koje nam se može učiniti da su živjeli u prošlosti, ali zapravo u nekom cikličnom svijetu kakav je svijet Alikvota, još uvijek žive u svojoj intenzivno živoj sadašnjosti. Predstavnik sadašnjosti, ali istovremeno i mostova, je Dane Puljiz, u svom nastojanju da razumije sraz zapadnoeuropske i osmanske kulture, koji taj sraz pokušava proživjeti putovanjima svijetom za koje tek malobrojni pokazuju tračak razumijevanja, jednostavno zato što se ta traženja ne uklapaju ni u svakodnevicu koja se očekuje ni u pitanja koja se većini čine relevantnima. S onu stranu njegova puta stoje Vasco da Gama i Melek Jaša, obojica izrasli iz legende, ali ulogā podijeljenih drugačije nego što bismo očekivali. Snaga i odlučnost, kao i primanje i davanje, a onda i dijeljenje bez ostatka, na strani su nasilno odvedenoga, u početku poniznoga, izrasloga iz vlastite sjene, Dubrovčanina Melek Jaše, a ne velikana svjetske povijesti Vasca da Game. Ukotvljen u svim dostupnim tekstovima, počev od studije Vladimira Mažuranića “Melek Jaša Dubrovčanin u Indiji god. 1480.-1528. i njegovi prethodnici u Islamu prije deset stoljeća” iz 1925, a onda i povijesno-pustolovnog romana Ivane Brlić Mažuranić “Jaša Dalmatin: potkralj Gudžerata” iz 1937, ali izgrađen od tkanja imaginacije i poetske zasanjanosti, Alikvot je učeno štivo koje istovremeno omogućuje i čitanje s ključem, ali i intuitivnu avanturu (re)kreiranja teksta. Plovidba je to od Osijeka i Slavonije do Dubrovnika, a onda, očekivano, dalekim svjetskim morima u nepoznate krajeve. Prošlost oživljena u romanu relevantna je za sadašnjost. Prošlost
je to koja, zbrojena i pomnožena, sa sadašnjošću tvori cjelinu na način kao što alikvot zajedno s brojem kojega je alikvot tvori cjelinu, neodvojiv od njega u tom specifičnom odnosu povezanosti, a opet svoj, samostalan u svojoj cjelovitosti i jedinstvenosti. U njihovu se prepletu uz već spomenute likove smještaju i brojni drugi, koji čitatelja uvode u avanturu, bilo da je riječ o naizgled sasvim običnoj Ružici koja je sve samo ne obična, bilo o matematičkim mudracima kao što su Pitagora, Eratosten ili Ulam. O kome se god radilo, u samom je središtu u svakom trenutku pripovijedanje o fraktalima života odabranih pojedinaca koji su se, prema autoričinu mišljenju, bez ostatka predali vlastitim vizijama i vlastitu vremenu. Svjetovi gledani njihovim očima predstavljaju svjetove generacija koje se nadopunjuju i preklapaju, svjetove koji od nerazumljivih postaju bliži, ako ne i sasvim naši. Poglavlja u knjizi naslovljena su glagoljičnim slovima koja istovremeno predstavljaju brojeve, redom umnoške neparnih prostih brojeva. Podijele li se brojevi kojima su označena poglavlja bez ostatka trima prostim brojevima (3, 5 i 7) i jednim složenim brojem (brojem 9), dobiveni kvocijenti upućuju čitatelja na jedan ili više mogućih epiloga. Čemu takva konstrukcija? Igre radi, i one intuitivne, kakvu može razumjeti većina, nerijetko nesvjesna da u svakoj igri postoje pravila, i one matematičke, koja je dostupna samo odabranima, onima koji su svladali strah od matematičkih simbola i apstrakcija ugrađen u tolike druge. Svjesno ili nesvjesno, u svakoj igri, pa tako i u ovoj, prihvaćamo pravila prihvaćajući svijet u kojem se igra oblikuje.
Alikvot, autoričin prvijenac, vjerojatno je upravo zbog svoje složenosti i slojevitosti u tolikoj mjeri odraz njezina intuitivnog i intelektualnog svijeta, zamišljen i ostvaren kao metatekst vođen matematičkim načelima, ovdje predan na odgonetavanje strpljivih.

